03.09.2009. Padne li krizni porez, PDV ide na 24 posto?
Iako je kriznim porezom spašavala ovogodišnji
proračun i na njemu temelji proračunske planove za sljedeću godinu,
Vlada zasad nema alternativu za slučaj da krizni porez padne na Ustavnom
sudu
Kako je Ustavni sud već najavio da će odluku donijeti tek za pola godine,
odnosno u prvom tromjesečju 2010. godine iz Vlade ističu da ovogodišnji
proračun nije u opasnosti.
No, što će učiniti ukoliko u veljači sljedeće godine porez padne na sudu
u Vladi nisu odlučili, niti su se pripremili za takvu situaciju.
Objašnjenje je jednostavno, oni vjeruju da Ustavni sud neće srušiti
porez solidarnosti, pogotovu nakon što se dodatnim zakonskim rješenjima
obuhvate i samostalne djelatnosti. Upozoravaju i na to da je moguće da
Ustavni sud ne sruši cijeli zakon, odnosno oporezivanje dohodaka i
mirovina iznad tri tisuće kuna, nego da tek zatraži promjene nekih
odredbi.
Ukoliko krizni porez početkom sljedeće godine ipak padne značit će to da
bi Vlada u jednom danu mogla izgubiti oko dvije milijarde kuna
proračunskog novca. Plan je od kriznog poreza u 2010. godini zaraditi
2,2 milijarde kuna, a bez tog novca ne može se
ostvariti cilj smanjenja proračunskog deficita u sljedećoj godini na
četiri milijarde kuna sa ovogodišnjih 9,3 milijarde kuna.
Kako je sljedeća godina 'teška' kad je u pitanju vraćanje vanjskog duga,
jer državu samo u prva dva mjeseca čeka povrat oko 500 milijuna
eura, za koje mora podići nove kredite, Vladi bi najmanje
trebao pad kriznog poreza. Vlada bi već u proljeće morala krenuti u
rebalans proračuna i osim opcije po kojoj bi povećala deficit na više od
šest milijardi kuna i time poskupjela inozemno zaduženje, može pokušati
nadomjestiti krizni porez drugim prihodima, odnosno povećanjem nekih
drugih poreza.
Ukoliko se odluči za takvu opciju Vlada opet nema puno manevarskog
prostora, kažu iz Banskih dvora a prenosi Novi list, te ističu da je
najvjerojatnije još jedno podizanje stope PDV-a, pa bi
se umjesto sadašnjih 23 posto, PDV povećao na 24 posto. Upozoravaju i da
takvu odluku neće biti lako donijeti jer ona znači poskupljenje robe
široke potrošnje, što nije uslijedilo nakon ovogodišnjeg povećanja tog
poreza. Uz napomenu da Vlada još nije razmatrala, a još manje odlučila,
što činiti ako Ustvni sud ukine krizni porez, iz Vlade ističu da bi se
uz takvo povećanje PDV-a skupilo još najviše 1,5 milijarda kuna
te da to ipak ne bi moglo u potpunosti nadomjestiti krizni porez, koji
donosi 2,2 milijarde kuna na godišnjoj razini.
14.08.2009. Pravilnik o posebnom posebnom porezu na plaće, mirovine i druge primitke
U "Narodnim novinama" br. 96. od 04.082009. godine
izdan je Pravilnik o posebnom porezu na plaće, mirovine i druge primitke.
Bitna novost jest što se pojedini primitci ne zbrajaju nego se svaki
promatra kao posebna kategorija. Tako npr. ako se isplaćuje kod jednog
isplatitelja plaća i autorski honorar, posebno se oporezuje plaća, a
posebno honorar, i to ako je veći od 3.000,01 kn. Međutim, priznati
troškovi (npr. 30%) nisu odbitna stavka za posebni porez. Dakle,
primitci pojedine vrste se ne zbrajaju, kao ni to koliko je eventualno
autor primio kod drugog isplatitelja u tijeku jednog mjeseca.
Nadalje, ako se npr. dvije plaće isplaćuju u jednom mjesecu, glede
posebnog poreza svaka plaća (njena neto svota) promatra se zasebno i
oporezuje se posebno, ovisno o visini.
10.03.2009. Donesen novi MSFI 8
U "Narodnim novinama" br. 29. od 06.03.2009. godine donesen je novi međunarodni standrard financijskog izvještavanja br 8. od strane Odbora za standarde financijskog izvještavanja. MSFI 8 primjenjuje se od 01. siječnja 2009. godine.
MSFI 8 primjenjuje se na:
-
odvojene ili pojedinačne financijske izvještaje subjekta (i) čijim dužničkim ili vlasničkim instrumentima se trguje na javnom tržištu (tuzemnoj ili inozemnoj burzi vrijednosnica ili na izvanburzovnom tržištu, uključujući lokalna i regionalna tržišta) ili (i) koji podnosi ili je u postupku podnošenja svojih financijskih izvještaja regulatornom tijelu radi izdavanja bilo koje klase instrumenata na javnom tržištu
-
konsolidirane financijske izvještaje grupe koja obuhvaća maticu (i) čijim dužničkim ili vlasničkim instrumentima se trguje na javnom tržištu (tuzemnoj ili inozemnoj burzi ili na izvanburzovnom tržištu, uključujući lokalna i regionalna tržišta) ili (i) koja podnosi ili je u postupku podnošenja svojih konsolidiranih financijskih izvještaja regulatornom tijelu radi izdavanja bilo koje klase instrumenata na javnom tržištu.
više klikom na -link-
03.03.2009. Statistički izvještaji za razdoblje siječanj - ožujak 2009. godine- rok predaje FINA-i: 20. travanj 2009. godine
Tromjesećno statističko istraživanje o poslovanju poduzetnika uključujući banke, štedionice i društva za osiguranje i neprofitnih organizacija provodi se na temelju Programa statističkih aktivnosti RH za 2008. do 2012. te Godišnjeg provedbenog plana statističkih aktivnosti. Obveznici tromjesećne statističke izvještaje sastavljaju i podnose na već poznatim pripadajućim obrascima- TSI-POD, banke i štedionice na obrascu TSI-BAN, društva za osiguranje/reosiguranje na obrascu TSI-OS-RE.
Do promjene je došlo samo kod neprofitnih organizacija koje tromjesećne statističke izvještaje više ne predaju na obrascima TSI-N, već na obrascu S-PR-RAS-NPF. One će na navedenom obrascu prvi izvještaj sastaviti za razdoblje siječanj - ožujak 2009. Sadržaj pojedinih obrazaca podređen je prije svega potrebama službene statistike i služi za utvrđivanje BDP-a. U tim statističkim izvještajima obveznici, za pojedina međurazdoblja tijekom godine, ne iskazuju konačni financijski rezultat (dobitak ili gubitak, višak ili manjak prihoda nad rashodima). To znači da se podaci o pojedinim prihodima i rashodima za koje u obrascima nije predviđena posebna pozicija ne upisuju odnosno ne svrstavaju pod bilo koju drugu naznačenu poziciju prihoda/rashoda.
izvor časopis RiF Preuzmite obrasce: 21.01.2009. Hrvatska ušla u recesiju
ili ulazi u recesiju? Rebalans proračuna ili čekanje da "voda dođe do
grla"?
Bruto domaći proizvod je već u trećem tromjesečju 2008. zabilježio kvartalni pad od 0,5 posto, a loši rezultati industrije i trgovine u posljednjim lanjskim mjesecima ukazuju da će i u četvrtom tromjesečju BDP zabilježiti pad na kvartalnoj razini. Ako se recesija definira kao pad BDP-a u dva uzastopna kvartala, onda je Hrvatska ušla u recesiju.
Time je upitan i ovogodišnji proračun koji je pripremljen i donesen na temelju projekcije rasta od 2 posto u 2009. Iako su se proračunski rashodi i prihodi planirali dovoljno kasno da se moglo uvidjeti koliko su loši pokazatelji hrvatskog gospodarstva te da njihov trend ukazuje na negativan rast u trećem i četvrtom kvartalu prošle, a time i u 2009., politička odluka je prevladala.
S obzirom na podatke koji ukazuju na to da je Hrvatska ušla u recesiju, očekuje se da će Ekonomsko vijeće na najavljenoj sjednici ovoga petka Vladi predložiti paket mjera za spas gospodarstva. A kako novaca za takve intervencije u proračunu nema, nužna je hitna odluka o rebalansu proračuna.
Iako je ministar financija Ivan Šuker nedavno rekao da ne razmišlja o skorom rebalansu, te da će pričekati rezultate prvoga kvartalu kako bi vidio je li došlo do poremećaja u prikupljanju proračunskih prihoda. A do njih je, kako su ovih dana prenijeli mediji, ipak došlo. Prema tim informacija, u prva dva tjedna siječnja uplaćeno je 37 posto ukupnih poreznih prihoda manje nego u istom razdoblju lani. No, u Ministarstvu financija to ne smatraju relevantnim za ocjenu kretanja punjenja proračuna te nisu željeli ni komentirati. Ukoliko se pak Šuker odluči, kako kaže, čekati "prve referentne podatke krajem prvog tromjesečja ove godine", i tek u travnju najavi rebalans, s obzirom na lošije punjenje proračuna (jer je zemlja u recesiji, sviđalo se to njemu ili ne) neće moći ostvarivati ni rashodovnu stranu proračuna. Što znači da država neće plaćati svoje obveze i time će nelikvidnost u zemlji ugroziti i tvrtke koje, za sada, uspijevaju podmirivati svoje obveze.
Relevantni podaci (Fina) ionako već govore da neplaćanje raste. U studenome prošle godine iznos nepodmirenih obveza do 60 dana bio za 65 posto viši nego godinu ranije, a kako će tek biti u siječnju? Ministar financija stoga ne može čekati kraj ožujka, u međuvremenu odgađati plaćanja države, opravdavati se neizvjesnim procjenama i odgađati komentar evidentnog pada relevantnih gospodarskih pokazatelja. Odgovoran ministar financija i Vlada moraju poduzeti sve kako bi gospodarstvo spasili o recesije. Dakako, to je ponovno politička odluka.
izvor:http://www.bankamagazine.hr/
12.01.2009. Plaće, naknade i drugi dohodak
U prilogu možete nači neoporezive iznose naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremnina.
pdf/Plaće, naknade i drugi dohodak.pdf
08.01.2009. Novi Zakon o doprinosima
Na 5. sjednici Hrvatskog sabora 2. srpnja 2008. usvojen je Zakon o doprinosima koji je stupio na snagu 1. siječnja 2009. godine. U odnosu na sadašnja rješenja i način, donesene su i konkretne novine i promjene u odnosu na sadašnje uređenje nekih pitanja o čemu se u nastavku daje pregled izabranih dijelova novina za koje autor smatra da su zanimljivi za poduzetnike:
1. Promjena naziva Zakona Promijenjen je naziv Zakona te se umjesto sadašnjeg Zakona o doprinosima za obvezna osiguranja predlaže jednostavan naziv Zakon o doprinosima, a radi boljeg raspoznavanja i tumačenja u slučaju kada se trebaju spomenuti ili usporediti odredbe oba Zakona istodobno. U članku 1. Zakona opisana je osnovna zadaća, a to je da uređuje sva pitanja vezana uz „doprinose za obvezna osiguranja“.
2. Izuzimanje od obveze doprinosa umirovljenika
U temeljnim odredbama Zakona (načelima) određuje se da moguću obvezu doprinosa po dvije osnove i za isto razdoblje u osiguranju ima samo osoba koja ima uređen status u obveznim osiguranjima, a tu se misli na osobu koja je prijavljena (ili je trebala biti prijavljena) na obvezna osiguranja po nekoj od propisanih osnova, a pored toga ostvaruje primitke prema kojima je propisana obveza doprinosa. Ova odredba isključuje umirovljenike od svake obveze doprinosa jer su već ostvarili prava iz mirovinskog osiguranja.
više klikom na
link 07.01.2009.
U Narodnim novinama broj 60/08 objavljen je Zakon o osobnom identifikacijskom broju, koji je stupio na snagu 1. siječnja 2009. godine (izuzev odredbe stavka 2. i 3. članka 3. koje stupaju na snagu danom prijema Hrvatske u članstvo u EU). Navedenim Zakonom uređuje se način uvođenja, određivanja, dodjeljivanja, korištenja i poništavanja osobnog identifikacijskog broja te prava i obveze nadležnih tijela i ovlaštenih pravnih osoba u provedbi Zakona.
ŠTO JE OSOBNI IDENTIFIKACIJSKI BROJ (u daljnjem tekstu: osobni broj)
Osobni broj je stalna identifikacijska oznaka obveznika koju korisnici koriste u službenim evidencijama, u svakodnevnom radu i kod razmjene podataka.
Osobni se broj sastoji od jedanaest znamenki, i to od deset znamenki koje su određene slučajnim odabirom i ne sadrže informacije koje pokazuju vezu s obveznikom broja koji mu je dodijeljen te od jedne znamenke koja je kontrolni broj.
Osobni broj se koristi i za međunarodnu razmjenu podataka. U tom slučaju se ispred znamenki (jedanaest) dodaju slova „HR“.
Osobni broj je jedinstven, nekazujući (ne pokazuje nikakvu informaciju o korisniku), nepromjenjiv i neponovljiv.
Više klikom na
link 07.01.2009.
Dana 1. siječnja 2009. na snagu je stupio novi Opći porezni zakon, (Narodne novine br. 147,08). Iako je donošenje OPZ-a bilo nužno radi usklađivanja hrvatskog poreznog zakonodavstva s pravnom stečevinom EU-a radi priprema RH za punopravno članstvo u EU, isti donosi i druge novine u odnosu na sadržaj OPZ-a.
Ukoliko želite pročitati tekst zakona kliknite ovdje!
Sretan Božić u uspješnu nadolazeću godinu žele
Vam
djelatnici Infokorpa!
16.12.2008. Samo 10% tvrtki očekuje veće teškoće zbog krize
"Krizom će najviše biti pogođeni građevinari, turizam i izvoznici", zaključio je Žarko Primorac, nezavisni ekonomski analitičar, čime je potvrdio i rezultate istraživanja Privrednog vjesnika "Poslovna očekivanja", koji su pokazali i da građevinski sektor očekuje velika pogoršanja likvidnosti i strahuje za budućnost. 'Poslovna očekivanja u 2009.', ocijenila su opće stanje u gospodarstvu ocjenom 2,82, a više od 90 posto ispitanih smatra da će gospodarski rast ostati isti ili da će se smanjiti.
Čak 41,32% ispitanika drži da će se gospodarski rast malo smanjiti, čime je pokazana doza optimizma. Optimizam u hrvatskom gospodarstvu, očito vlada jer opet preko 90 posto kompanija misli da će uspjeti (ili pokušati) prevladati utjecaj krize iako gotovo isti broj drži kako će se uvjeti za investiranje pogoršati. Najgora predviđanja vezana su uz očekivanje likvidnosti, za koju čak 62 posto ispitanika smatra da će se pogoršati, 34,5 misli da će ostati na istoj razini dok tek 3,44 posto kompanija misli da će u 2009. biti prostora za poboljšanje likvidnosti. Za krizu se pripremio veliki broj kompanija, odnosno čak 74 posto, a mjere protiv krize već provode ili su u stanju pripravnosti. Očekuju se isti prihodi, neto dobit i većina anketiranih kompanija ne planira otpuštanje radnika tijekom 2009.
Čak 77 posto ispitanih najavljuje povećanje stope izvoza, i ne odustaju od modernizacije kapaciteta. Spremni su još uvijek ulagati u edukaciju i istraživanje međutim planovi o akvizicijama i preuzimanjima definitivno su odgođeni. 'Radujem se optimističnom stavu međutim činjenice govore o tome da čak 31,5 posto hrvatskih poduzeća posluje s gubitkom, pogotovo u sektorima brodogradnje, željeznica i hotelskog poslovanja', naglasio je Primorac, istaknuvši kako je ukupna profitabilnost hrvatskog gospodarstva tek 1,5 posto. Iako je Primorac kao jednu od bitnih mjera borbe protiv krize naglasio smanjenje potrošnje, odnosno ograničavanje troškova, prije zahtjeva za poreznim olakšicama, Darko Marinac, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost, odbacio je tu mjeru pod objašnjenjem da je 'država još uvijek najveći hrvatski poduzetnik'. 'Kriza je prilika da počistimo svoje dvorište. Gubitaša se moramo riješiti, a državnim novcem treba pomoći zdravi dio hrvatskog gospodarstva, koji bi mogao zapasti u probleme u ovim nepovoljnim okolnostima', istaknuo je Marinac. Naglasio je kako je nužno rekonstruirati cijeli državni aparat na način da bude u skladu s potrebama građana i ekonomije. 'Država veliki spiderman koji nas svih drži i to ne može promijeniti reforma već je potrebna korjenita rekonstrukcija', zaključio je. Istraživanje je provedeno anketiranjem 570 kompanija koje ostvaruju gotovo 11 posto ukupnog prihoda hrvatskog gospodarstva. Zapošljavaju preko 100 tisuća zaposlenika i ostvarile su 3,75 milijardi neto dobiti u 2007.
izvor: http://www.seebiz.eu/hr/
10.12.2008.
Kako je zaista došlo do krize koja potresa svijet?- mišljenje business.hr
Mnogi analitičari predviđali su još u jesen 2007. godine ekonomski oporavak koji je trebao zamijeniti crne oblake nad financijskim tržištima. Izgledalo je da se radi isključivo o krizi ograničenoj na tržište loših hipotekarnih kredita. Ipak, nekima je tek kolapsom investicijske banke Lehman Brothers postalo jasno da su pravi razmjeri krize daleko veći i nepregledniji. Stoga je prikladno secirati nastanak sadašnje financijske krize iz analitičkih, ali i propedeutičkih razloga.
Djelo financijske alkemije ili bolje upravljanje rizikom?
Teren na kojem je sazdana čitava kula od karata odnosi se na sektor nekretnina. Slom na tržištu nekretnina u Sjedinjenim Državama već se dogodio krajem 1980-ih propadanjem 500 od ukupno 3000 S&L banaka. Kretanje cijena nekretnina podložno je u velikoj mjeri 20-godišnjem Kuznetsovom ciklusu kojega se moze smjestiti u period od 1987.-2006. Od 1995.-2005. godine cijene useljenih stambenih objekata rasle su po godišnjoj stopi od 9 posto. Procijenjena vrijednost stambenog fonda narasla je s 8 bilijuna u 1995. godini na 18 bilijuna dolara 2005. Rastuće cijene nekretnina i dionica hranile su potrošnju i pokretale ekonomski rast SAD-a. Analiza: Kako je zaista došlo do krize koja potresa svijet? Analiza: Kako je zaista došlo do krize koja potresa svijet?Banke su krajem 1980-ih postale ugrožene ne-bankarskim financijskim posrednicima i odobravanje kredita postalo je determinirano borbom za tržišni udjel. Kreditna ekspanzija divergirala je naspram stvarne ekonomske aktivnosti. Konkurencija za svakog potencijalnog dužnika bila je nemilosrdna, a banke su željele zaobići saturaciju zdravog dijela tržišta plasiranjem zajmova preostalom dijelu stanovništva s lošim bonitetom (NINA zajmovi).
Kako je zaista došlo do krize koja potresa svijet?bonitet svojih dužnika. Međutim, previranja nastala krajem 1980-ih i tijekom Azijske krize inspirirAnaliza: Kako je zaista došlo do krize koja potresa svijet?ala su financijske alkemičare. Prema njihovom mišljenju, odgovor na problem ležao je u boljem upravljanju rizikom, odnosno sekuritizacijskoj revoluciji. Ideja je začeta u bankarskoj kući J.P Morgan Chase. Pojedinačne ugovore o zajmu lako se je moglo zapakirati u financijske proizvode pod imenom CDO (Collateralized Debt Obligation) ili CMO (Collateralized Mortgage Obligation) i preprodati kao vrijednosne papire temeljene na različitim oblicima imovine (Asset Backed Securities). Operacije su se odvijale preko poduzeća-kćeri (SPV ili SIV) velikih banaka koja su preuzimale zajmove i pretvarale ih u ulagačke instrumente. Njihovo osnivanje bilo je dopušteno ukidanjem Glass-Steagallovog zakona koji je omogućavao Analiza: Kako je zaista došlo do krize koja potresa svijet?razdvojenost komercijalnog bankarstva na jednoj strani i investicijskog bankarstva i osiguravajućih kuća na drugoj strani. Velike banke osnovale su izvanredno veliki broj takvih SPV-a, velikim dijelom u uvjerenju da nikada neće biti primorane stati iza financijskih obveza koje su njihove kćeri u međuvremenu preuzele. Osim toga, zajmovi su time nestali iz bilance banaka, a banke sAnaliza: Kako je zaista došlo do krize koja potresa svijet?u i dalAnaliza: Kako je zaista došlo do krize koja potresa svijet?je mogle odobravati više zajmova no što bi im dopustio Basel I. Investitori su bili brojni investicijski i mirovinski fondovi, banke itd. Cijela igra bila bi nezamisliva bez blagoslova rejting-agencija kao što su Moody's i Standard&Poor's koje su cijelo vrijeme bile u teškom sukobu interesa. Provizijama su naplaćivale dodjeljivanje AAA kreditnog rejtinga novim financijskim instrumentima, koje su naivno kupovali investitori. Cijeli se sistem tijekom vremena razvio tako da se potencijalne korisnike kredita sustavno privlačilo svojevrsnim mamcima (teaser), a predatori poput CitiFinanciala i Countrywidea bili su u punom zamahu. Zajmoprimcima se za početne godine otplate kredita odobravala veoma niska kamatna stopa, a nakon isteka te pogodnosti morali su prijeći na varijabilnu, tj. znatno višu kamatnu stopu. Implicitno “obrazloženje” za takvu poslovnu praksu bilo je u vjerovanju i uvjeravanju da će vrijednost kupljenih nekretnina neprekidno rasti pa će se i teret povećanih otplata hipotekarnih kredita ipak isplatiti.
Uloga FED-a
FED je u proteklih nekoliko godina omogućio iznimno ekspanzivnu monetarnu politiku. Npr. 1992. omogućio je bankama refinanciranje po stopi od 3% dok su u isto vrijeme banke kupovale obveznice Američke riznice po dvostruko većoj kamatnoj stopi. Nakon svakog burzovnog sloma ili egzogenog šoka FED je pokazao spremnost na spuštanje eskontne kamatne stope. Veći akteri smatrali su da se mogu riskantno ponašati zbog njihove važnosti za cjelokupni financijski sustav i FED-ove podrške u slučaju većih problema. Najdrastičnije rezanje kamatne stope provedeno je nakon 11.rujna 2001. godine, te je eskontna kamatna stopa spuštena na povijesnih 1 posto. Stvari su počele teći u drugom smjeru kada je FED 2004. godine zbog opasnosti od rastuće stope inflacije počeo podizati kamatne stope. Time je izazvana lančana reakcija i narasle su varijabilne kamatne stope. Dužnici koji su se našli suočeni s novonastalom situacijom nisu mogli servisirati dugove i počele su prve ovrhe. Budući da je tržište bilo u silaznoj putanji, broj ovrha samo je stimulirao pad cijena nekretnina. Gotovo 25% hipotekarnih kredita izdano je dužnicima s lošim bonitetom, te je na djelu bila Ponzijeva shema. Niz građevinskih kompanija odustao je od poslovanja i proglasilo stečaj. Century Financial kao jedan od najvećih predatora postao je nesolventan. Veće banke počele su prijavljivati prve kvartalne gubitke. Logično je postaviti pitanje: Kako to da su banke morale otpisati (i još otpisuju) značajan iznos aktive, a bile su zaštićene naizgled neprobojnim štitom sekuritizacije? U trenutku kad je FED zavrnuo slavinu, banke su na vlastitim bilancama imale veliku «zalihu» sekuritiziranih vrijednosnica. Pad cijena nekretnina učinio je investitore skeptičnima prema takvom obliku ulaganja i banke su ostale opterećene neizvjesnošću koliko uistinu vrijede dotične sekuritizirane vrijednosnice. Stoga su morale prihvati nekretnine kao hipoteku čija se vrijednost nalazila u slobodnom padu.
Kriza likvidnosti za neke banke ubrzo je postala kriza solventnosti. Profesor Rodrigue Tremblay ističe kako postoje četiri kategorije gubitnika u ovoj financijskoj krizi: vlasnici nekretnina, banke s velikom «zalihom» sekuritiziranih vrijednosnica na vlastitoj bilanci i njezini dioničari, investitori u ABS vrijednosnice i ostali ekonomski akteri koji su krizi izloženi direktno i indirektno. Situaciju su dodatno zakomplicirali derivati poput Credit Default Swapa (CDS), koji su se popeli na nezamislivu razinu koja deseterostruko premašuje globalni ekonomski output. Instrument u osnovi nije loše zamišljen te nudi osiguranje rizika od neplaćanja duga. Međutim, slaba regulacija dopustila je da postane špekulativni instrument jer su osiguranje počeli prodavati hedge-fondovi, investicijske banke, monoline osiguravajuća društva s manjkavom kapitalnom bazom koja u slučaju aktivacije osiguranja nije omogućavala pokriće potraživanja. Svi prodavatelji CDS-a vodili su se podacima o broju zajmoprimaca koji nisu bili u stanju podmiriti svoje obveze, a između 2003. i 2006. njihov postotak kretao se ispod 1 posto. Neki komentatori istaknuli su kako se radi o pravom derivatskom Černobilu. Rejting agencija Fitch procijenila je da se otprilike 40% sklopljenih CDS-a odnosi na poduzeća s lošim bonitetom.
Država «spašava» stvar
U ožujku ove godine Bear Sterns bila je prva investicijska banka koja je pala na koljena, a preuzeo ju je J.P Morgan Chase uz garanciju Vlade od 29 milijardi $. Početkom rujna Američka riznica preuzela je Fannie Mae i Freddie Mac. I kada su svi mislili da je prošlo najgore, krahirao je ugledni Lehman Brothers. U međuvremenu su u akciji spašavanja sudjelovali i suvereni fondovi, ali bez naročitog uspjeha. Treća po veličini, investicijska banka Merrill Lynch, preuzeta je od strane Bank of America. Povjerenje kao esencijalni element za odobravanje međubankovnih zajmova nestalo je i sve su banke počele zgrtati gotovinu kako bi osigurale likvidnost. AIG je spasio FED u koordiniranoj akciji s Riznicom. Američka vlada donijela je plan spašavanja u vrijednosti od 700 milijardi dolara, ali se povjerenje u financijski sustav nije vratilo. Kathleen Pender ističe da je za spašavanje zapravo predviđeno 8.5 bilijuna $, a upitno je da li će i ta suma biti dovoljna. U ovom trenutku prijeti i slom zajmova odobrenih poduzećima, zajmova za automobile i dugova po kreditnim karticama. Financijska poluga može po definiciji maksimizirati pozitivne učinke u slučaju redovnog dospijeća potraživanja, ali i potencirati propast ukoliko takav scenarij izostane. Stručnjak za derivate, Satyajit Das, tvrdi da djelovanje djelovanje poluge u suprotnom smjeru (eng. deleveraging) još nije dosegnulo svoj vrhunac. Bit će potrebno još mnogo interventnih koraka Vladi diljem svijeta, kako bi se spriječilo najgore. Ti koraci trebali bi se razlikovati od onih koji su učinjeni do ovog trenutka. Možda je ključ u većoj transparentnosti sustava i bankovnih bilanci, te premošćivanju kreditnog škripca reformom monetarnog sustava.
02.12.2008.
Porez na dodanu vrijednost u Hrvatskoj i Europskoj uniji- razlike i usklađenja koja nas očekuju
Prema Zakonu o PDV-u u Republici Hrvatskoj postoje izuzeća od plaćanja PDV-a bez prava na odbitak pretporeza. Prema važećim propisima u EU izuzeća se temelje na funkcionalnom načelu, za razliku od hrvatskog sustava gdje se izuzeće temelji na institucionalnom načelu. Pojednostavljeno rečeno, Direktivom su određene djelatnosti koje su izuzete plaćanja PDV-a, bez obzira koja ustanova ih obavlja. Tako npr. u Republici Hrvatskoj banke su izuzete plaćanja PDV-a za cjelokupno svoje poslovanje i nemaju pravo na odbitak pretporeza za nabavljenu robu i izvršene usluge.
Upravo će Direktivom biti određeno za koje poslove će npr. banka ili neka druga institucija imati pravo na oslobođenje plaćanja PDV-a, a za koje poslove će biti u obvezi plaćanja PDV-a. Naravno da će sukladno tim izmjenama imati pravo na odbitak pretporeza za nabavljenu robu i izvršene usluge. Direktiva navodi veliki broj djelatnosti koje mogu biti izuzete iz sustava PDV-a bez obzira koja ih institucija obavlja. Uglavnom se tu radi o djelatnostima od javnog interesa kao što su npr. socijalna skrb, medicinska njega, školska izobrazba, poštanske usluge, zaštita djece i mladeži, sportske i kulturne usluge itd.
Osim nabrojenih djelatnosti od javnog interesa Direktiva predviđa i druga izuzeća koja obuhvaćaju poslove raznih transakcija, kao npr. trgovanje vrijednosnim papirima, transakcije u vezi s novcem, odobravanje kredita, iznajmljivanje nekretnina, osiguranje itd. Sukladno Zakonu o PDV-u u Republici Hrvatskoj od plaćanja PDV-a izuzete su: zdravstvene, socijalne, obrazovne, vjerske i kulturne ustanove, zatim: banke, štedionice, osiguravajuće kuće, štedno-kreditne zadruge, najam stambenih prostorija itd. Iz razloga izuzeća plaćanja PDV-a istovremeno nemaju pravo priznavanja pretporeza za bilo kakve nabavke. VAT-direktiva predviđa još jedno uvođenje oporezivanja koje je u hrvatskom sustavu PDV-a izuzeto oporezivanja, a to je oporezivanje prodaje građevinskog zemljišta, dok je promet negrađevinskog zemljišta izuzet plaćanja PDV-a. U Republici Hrvatskoj isporuke svih zemljišta su izuzete plaćanja PDV-a, a promet nekretnina i zemljišta oporezuje se porezom na promet nekretnina. Uspješnost procesa pristupanja Republike Hrvatske EU i usklađenje prema Direktivi iziskivat će uvođenje još jedne izmjene u oporezivanju, a vezano za promet nekretnina. Za očekivati je da će se dosadašnji porez na promet nekretnina od 5% zamijeniti oporezivanjem PDV-om.
Ova novost u oporezivanju imat će pozitivan ekonomski učinak na građevinske tvrtke jer će se kupnjom građevinskog zemljišta oporezovanog PDV-om istovremeno otvoriti mogućnost korištenja pretporeza. Naravno, ovo će biti moguće samo onda ako je prodavatelj građevinskog zemljišta u sustavu PDV-a. No, ako građevinska tvrtka nabavlja zemljište od fizičke osobe ili pravne osobe koja nije u sustavu PDV-a taj pozitivni ekonomski efekt će izostati. Iz ovoga možemo zaključiti da će primjena Direktive vezano za oporezivanje građevinskog zemljišta građevinskim tvrtkama smanjiti trošak nabave. U krajnjem slučaju taj trošak će im ostati nepromijenjen ako kupuju zemljište od prodavatelja koji nije u sustavu PDV-a. Sve zemlje članice Europske unije oporezuju PDV-om promet građevinskog zemljišta. Zato je za očekivati da će Republika Hrvatska prilikom pristupanja EU početi primjenjivati isti način oporezivanja.
izvor: www.orkis.hr
25.11.2008.
Proračun srezan za 4,6 milijardi kuna
Država će u idućoj godini potrošiti 4,6 milijardi kuna manje nego što je planirala prije samo četiri mjeseca, kada je u fiskalnim projekcijama Vlada planirala da će Hrvatska u 2009. iz državnog proračuna potrošiti 127,2 milijarde kuna, uz proračunski deficit od 0,8 posto. Naime, kako je kriza stisnula Vladu i Ministarstvo financija sastavljen je proračun u kojem ne bi smjelo biti deficita pa će država potrošiti 122,6 milijardi kuna tj. točno onoliko koliko planira prikupiti. Tako bi potrošnja trebala biti veća za samo 1,4 mlrd kuna u odnosu na ovu godinu. Kako se proračun smanjivao u odnosu na plan i kako je došlo do toga da pozitivnu nulu nije moguće doseći bez zaustavljanja planiranog rasta plaća od 6 posto, objašnjava u svom dopisu sindikatima ministar financija Ivan Šuker.
Šuker je sa sindikatima podijelio i svoju prepisku s kolegama iz Vlade, iz koje se vidi da je do 24. listopada tražio njihovu uštedu u odnosu na planove iz srpnja, ali uz napomenu da se mora osigurati rast plaća kako je planirano smjernicama proračunske politike. No, kada je postalo jasno da će proračun u odnosu na ovogodišnji ipak rasti 3,4 milijarde kuna (umjesto željenih 1,4 mlrd), ministar je od sindikata zatražio da pristanu na zamrzavanje plaća. Kako bi ih uvjerio da je Vlada iscrpila sve mogućnosti, detaljno im objašnjava kako je smanjivan proračun za iduću godinu. Tako su vladini ministri još početkom jeseni imali prohtjeve teške 137 milijardi kuna odnosno 10 mlrd kuna više od proračunskih projekcija, da bi nakon prvog upozorenja ministarstva financija svoje zahtjeve srezali na 125 milijardi kuna. To je bilo 2 milijarde kuna manje od prvotnih projekcija, ali nedovoljno za proračun bez deficita pa su nakon novog upozorenja ministri dodatno smanjili svoje želje za 2,6 milijardi kuna. Država će iduće godine najviše štedjeti na subvencijama koje će biti čak 581 milijun kuna manje nego u ovoj godini što je smanjenje za 7,7 posto.
Krajem srpnja planirano je da će se u idućoj godini na subvencije potrošiti 7,035 milijardi kuna, međutim prema sadašnjem planu, poduzeća i poljoprivrednici u idućoj će godini od države dobiti 6,5 milijardi kuna. Iako vojni proračun ostaje na razini ovogodišnjeg, sredstva za nabavu vojne opreme dvostruko su manja, odnosno za čak 1,2 milijarde kuna u odnosu na ovu godinu. Za deset posto, odnosno za 400 milijuna kuna, bit će manja i kapitalna ulaganja nego u ovoj godini, u kojoj je za to izdvojeno oko 4 milijarde kuna. Tako će se prvenstveno usporiti gradnja škola, bolnica i sudova. Financijski rashodi u idućoj godini planirani su u iznosu nešto većem od pet milijardi kuna, a kako država ne može rezati potrebna sredstva za otplatu kamata, prostor za smanjenje vjerojatno je pronađen na zateznim kamatama, bankarskim uslugama, uslugama platnog prometa na koje se planiralo potrošiti 636 milijuna kuna, no potrošit će se nešto više od 400 milijuna. Kako bi dokazao ozbiljnost u namjeri štednje, piše Novi list, ministar financija dostavio je sindikatima i točne uštede po resorima u odnosu na planove iz srpnja i želje ministara. Prema tim podacima, najmanje se išlo ususret planovima Hrvatskih cesta. One će dobiti gotovo dvije milijarde kuna manje no što su tražile, a najviše će se štedjeti na uređenju i rekonstrukciji cesta na otocima gdje je Hrvatskim cestama uskraćena čak milijarda kuna. Ta tvrtka će dobiti i 520 milijuna kuna manje nego što je tražila za realizaciju spojeva na autocestu manjih gradova u sljedećoj godini.
izvor: banka.hr
17.11.2008. Promjene Zakona o radu
Proteklog tjedna završeni su pregovori poslodavaca i sindikata s Ministarstvom gospodarstva, rada i poduzetništva sa prijedlogom novog zakona o radu (ZOR). Uvedena je nova definicija radnog vremena prema kojoj se vrijeme provedeno u pripravnosti, primjerice liječnika ili vojske, ne smatra radnim vremenom. Puno radno vrijeme je i dalje 40 sati, s time da se radnik može zaposliti i na kraće radno vrijeme kod više poslodavaca.
U slučaju potrebe radnik na zahtjev poslodavca mora raditi dulje, ali najviše osam sati tjedno. Maloljetnici imaju pravo na dnevni odmor nakon 4,5 sati rada, a punoljetne osobe nakon šest sati. Mininalni broj formalnog godišnjeg povečava se na 24 dana, ali uračunate su i subote tako da je stvarno povećanje samo dva dana.
12.11.2008.
Novi Zakon o ograničavanju uporabe duhanskih proizvoda
Dana 06.11.2008. stupio je na snaku novi, restriktivni Zakon o ograničavanju uporabe duhanskih proizvoda. Zakon o ograničavanju uporabe duhanskih proizvoda objavljen je u NN 125/08 i stupa na snagu 06.11.2008. godine. Zakonom su zabranjeni:
-
sponzoriranje događaja, aktivnosti ili pojedinaca s ciljem , u inkom ili mogu im učinkom izravne ili neizravne promidžbe duhanskog proizvoda ili uporabe duhana.
-
izravna i neizravna promidžba duhanskih proizvoda •prodaja duhanskih proizvoda osobama mlađim od 18 godina
-
prodaja duhana od osoba mlađih od 18 godina
-
prodaja maloljetnicima »biljnih pušilica« i drugih proizvoda za pušenje koji mogu maloljetnike poticati na pušenje
-
prodaja duhanskih proizvoda putem interneta
-
prodaja duhanskih proizvoda iz automatskih naprava
-
prodaja pojedinačnih cigareta, odnosno drugih duhanskih proizvoda izvan originalnog pakiranja proizvođača
-
prodaja duhana za oralnu uporabu
-
pušenje u svim zatvorenim javnim prostorima
12.11.2008.
Prijelaz obveznika poreza na dohodak na oporezivanje porezom na dobit
Tko je obvezan prijeći s poreza na dohodak na porez na dobit? Prema Zakonu o porezu na dobit, poduzetnici-fizičke osobe morati će prijeći s oporezivanja porezom na dohodak na oporezivanje porezom na dobit, ako:
-
u prethodnom razdoblju steknu ukupni primitak (bez PDV-a)veći od 2.000.000,00 kuna, ili
-
u prethodnom poreznom razdoblju steknu dohodak veći od 400.000,00 kuna, ili
-
ima dugotrajnu imovinu u vrijednosti većoj od 2.000.000,00 kuna, ili
-
u prethodnom poreznom razdoblju prosječno zapošljavao više od 15 radnika.
Dakle, ako je zadovoljen samo jedan od četiri kriterija u 2008. godini, fizička osoba (poduzetnik) postaje obveznik poreza na dobit 2009.godinu.
27.10.2008. I strani revizori moći će poslovati u Hrvatskoj
Revizorskom djelatnošću u Hrvatskoj uskoro će se moći baviti i stranci, proizlazi iz novog zakona o reviziji, kojeg je Vlada s prošlotjedne sjednice uputila u Sabor na treće čitanje. Prema riječima ministra financija Ivana Šukera, taj je zakonski prijedlog dobio pozitivno mišljenje Bruxellesa, a o njemu se raspravljalo i sa Hrvatskom revizorskom komorom. Kako je riječ o zakonu kojim se hrvatski pravni sustav usklađuje s onim u Europskoj uniji, novim se zakonom o reviziji i revizorima iz drugih zemalja, kako članica Unije i trećih država, omogućuje obavljanje revizorske djelatnosti u Hrvatskoj. Ipak, strancu će se prethodno morati nostrificirati ispava kojom se dokazuje zvanje ovlaštenog revizora, a provjerit će se i njegovo poznavanje hrvatskog zakonodavstva, i to na hrvatskom jeziku.
27.10.2008. Prosječna neto plaća u Zagrebu 6.090 kuna
Prosječna neto plaća isplaćena u Zagrebu za kolovoz ove godine iznosila je 6090 kuna i bila je nominalno za 2,2% manja u odnosu na prosjek iz prethodnog mjeseca te za 5% veća u odnosu na prosječnu plaću iz istog mjeseca 2007. godine, pokazuju podaci Odjela za statistiku Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj grada. U odnosu na hrvatski prosjek za kolovoz, koji je prema prvim podacima Državnog zavoda za statistiku iznosio 5184 kune, prosječna je zagrebačka neto plaća za kolovoz bila viša za 906 kuna, odnosno 17,5%. Među pojedinim djelatnostima najviša prosječna neto plaća za kolovoz u Zagrebu isplaćena je zaposlenima u računalnim i srodnim djelatnostima i iznosila je 9523 kune, a najniža, od 3007 kuna, zaposlenima u proizvodnji odjeće i doradi krzna.
23.10.2008.
Stopa nezaposlenosti porasla na 12,6 posto
Stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj u rujnu se popela na 12,6%, objavio je u utorak Državni zavod za statistiku (DZS). Stopa je u kolovozu bila 12,3%, a u rujnu prošle godine 14,1%. To je prvi put od siječnja da je stopa porasla. Na kraju rujna je na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje bilo registrirano 222.217 nezaposlenih osoba. Glavni je razlog rastu broja nezaposlenih smanjena potreba za sezonskim radnicima u turizmu. Iako je na mjesečnoj razini stopa nezaposlenosti porasla, na godišnjoj se razini nastavlja trend smanjenja nezaposlenosti koji traje od sredine 2005. godine. "Očekivano nepovoljnija gospodarska kretanja, odnosno vidljivo sporiji rast BDP-a, u drugoj polovici ove te tijekom iduće godine negativno će se odraziti na dinamiku rasta zapošljavanja. Tako bi u nadolazećem razdoblju mogli zabilježiti sporije smanjenje nezaposlenosti u usporedbi s prethodnim godinama", rekli su analitičari Raiffeisen banke.
22.10.2008.
Sedamnaest država formira crnu listu poreznih oaza
Sedamnaest država, na čelu s Francuskom i Njemačkom, zajednički će formirati novu crnu listu poreznih oaza, koja će uključivati i Švicarsku. Riječ je o jednom od prvih koraka u uspostavljanju novog međunarodnog financijskog sustava, na što su uslijed aktualne svjetske financijske krize pozivali brojni političari i stručnjaci. Na svijetu je oko 40 poreznih oaza, kao što su na primjer Kajmanski otoci, koji privlače ulagače iz cijelog svijeta jer u lokalnim bankama mogu pohraniti svoj novac uz visok stupanj tajnosti i uz zaštitu od međunarodnih istraga o poreznim utajama. Porezne oaze ugošćuju i mnoge fondove rizičnog kapitala.
Predstavnici sedamnaest država, članica Organizacije za gospodarsko suradnju i razvitak (OECD), na sastanku održanom u utorak u Parizu dogovorili su se da OECD-u nalože formiranje crne liste država koje su nedovoljno transparentne i ne sudjeluju dovoljno u borbi protiv poreznih utaja. "Želimo formirati crnu listu službenih poreznih oaza", rekao je na konferenciji za novinare nakon sastanka francuski ministar za proračun Eric Woerth, dodavši da bankarska tajna ima svoje granice. Njemački financijski ministar Peer Steinbrück pri tome je istaknuo Švicarsku, koja bi po njegovu mišljenju morala biti na crnoj listi jer ne sudjeluje dovoljno pri sprečavanju poreznih prevara. "Švicarska bi morala biti na crnoj listi, a ne na zelenoj listi država koje surađuju", naglasio je. Švicarsku često kritiziraju zbog nepopustljivog zakonodavstva na području bankarske tajne, no ona je, kao i Luksemburg, bojkotirala sastanak, dok je SAD-u i Austriji uskraćeno sudjelovanje. Odsutnost takvih financijskih sila mogla bi potkopati važnost sastanka, ali Njemačka i Francuska su ustrajali na njegovu održavanju. OECD bi do sredine iduće godine trebao pripremiti crnu listu, a u svibnju ili lipnju u Berlinu bi se održala konferencija na kojoj će se odlučiti o daljnjim koracima, pojasnio je Woerth.
Nakon što su američka i europske vlade spasile brojne financijske ustanove pred krahom, političari su se počeli pitati kako neke od njih lako nastavljaju poslovanje u državama koje su raj za porezne utaje. Smatraju da ustanove koje su dobile državnu pomoć ne bi smjele poslovati u poreznim oazama. U sastavu OECD-a je 38 država koje su prihvatile vrlo krute zakone o bankarskoj tajni te su oslobođene poreza ili imaju vrlo niske poreze. No, na crnoj listi nalaze se tek tri države - Andora, Lihtenštajn i Monako - koje ne daju nikakve informacije iz financijskog područja. Nova crna lista trebala bi biti mnogo šira.(Banka.hr)
17.10.2008.
Prosječna neto plaća u kolovozu 5.044 kuna
Prosječna neto plaća po radniku u Hrvatskoj u kolovozu ove godine iznosila je 5.044 kuna i u odnosu na srpanj nominalno je veća 0,9% ili za 46 kuna, a realno za 1,2%, objavila je danas Financijska agencija (Fina). Po područjima djelatnosti visina prosječno mjesečno isplaćene neto plaće kreće se u omjerima 1:1,8, pa je tako prosječna neto plaća u ribarstvu isplaćena u visini od 3.859 kuna, a u području financijskog poslovanja 6.946 kuna. Fina navodi i podatke da je u kolovozu 62,4 posto pravnih osoba isplatilo prosječnu neto plaću do 4.000 kuna, a broj radnika kod pravnih osoba takvom prosječnom neto plaćom čini 31,5%. Prosječnu plaću od 4.000 do 6.000 kuna isplatilo je 25,7% pravnih osoba, a kod njih je zaposleno 40,1% radnika. Prosječnu netto plaću po radniku višu od 6.000 kuna isplatilo je pak 11,9% pravnih osoba s 28,4% radnika. Najveća je koncentracija broja radnika (71,6%) kod pravnih osoba čiji se prosjeci neto plaća kreću do 6.000 kuna. Najveći prosjek neto plaća i u kolovozu je isplaćen u Gradu Zagrebu, u iznosu od 5.738 kune, a najniži u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji 3.864 kune.
16.10.2008. Osigurani depoziti na 400.000 kn
Prema prijedlogu amandmana koji je Vlada uputila na izmjene Zakona o osiguranju depozita Hrvatska će država podići iznos jamčenih depozita građana sa sadašnjih 100 tisuća kuna na 400 tisuća kuna. S povećanim iznosom osigurane štednje do 400 tisuća kuna bit će obuhvaćeno više od 90 posto depozita, dok je sa sadašnjim iznosom osiguranih depozita od 100 tisuća kuna obuhvaćeno 54,6% depozita svih građana. U bankama u Hrvatskoj je pak, po zadnjim podacima HNB-a, krajem kolovoza bilo ukupno gotovo 170 milijardi kuna deviznih i kunskih depozita, a čak 71% ukupnih depozita ili 120,6 milijardi kuna čine sredstva hrvatskih građana. Stanovništvo je krajem kolovoza u hrvatskim bankama imalo 94,3 milijarde kuna deviznih depozita, a to je gotovo 82% od ukupnog iznosa deviznih depozita u bankama. Istodobno, građani sudjeluju sa 48,5% u ukupnih kunskim depozitima u bankama, pa su tako krajem kolovoza na svojim kunskim računima, štednim i oročenim, imali 26,3 milijarde kuna. Za razliku od kunskih, čija se stopa rasta usporava, devizni depoziti bilježe rast, a povećanje deviznih depozita u najvećoj je mjeri rezultat rasta depozita stanovništva. Samo tijekom lipnja, srpnja i kolovoza građani su povečali svoje devizne račune za više od 6 milijardi kuna - 2,4 milijarde kuna u kolovozu, 2,5 milijardi kuna tijekom srpnja te nešto više od milijarde kuna tijekom lipnja. Pritom se bilježi godišnja nominalna stopa rasta deviznih depozita stanovništva od 15,4%. U odnosu na kolovoz prošle godine devizni su depoziti stanovništva povećani za 12,6 milijardi kuna.
13.10.2008. Domino efekt srušio i Zagrebačku burzu
Panika na globalnim tržištima kapitala zahvatila je protekloga tjedna i Zagrebačku burzu, uzdrmavši povjerenje čak i onih investitora koji su se sve dosad dobro nosili s pojačanim rizikom zbog financijske krize u svijetu. U uvjetima panične rasprodaje dionica zbog straha od globalne financijske krize i posljedica recesije u SAD-u i Europi, Crobex indeks zaključio je protekli tjedan na 2.209 bodova, što je njegova najniža razina od sredine ožujka 2006. Na tjednoj razini potonuo je čak 25,53 posto, što je njegov najveći tjedni postotni gubitak još od doba azijske krize 1998. U odnosu na početak godine, potonuo je gotovo 58 posto. Promet dionicama bio je prošloga tjedna velik. Redovni promet premašio je 480 milijuna kuna, dok je institucionalni premašio 568 milijuna kuna.
"Domino efekt započet američkom financijskom krizom, uvelike je zahvatio hrvatsko tržište kapitala, koje je prošloga tjedna zabilježilo sve rekorde što se tiče padova cijena dionica i indeksa", kaže Kristian Korunić, investicijski savjetnik u brokerskoj tvrtki Šted-Kapital. Većina dionica zabilježila je dvoznamenkaste stope pada cijena, a s mnogima je bila i obustavljena trgovina zbog pada cijene za više od 10 posto, pogotovo u 'crni' petak. Nalikvidnija, dionica T-HT-a potonula je prošloga tjedna 13,83 posto, na 218 kuna, a u jednom trenutku dotaknula je i rekordno niskih 201 kunu. Njome je ostvareno više od 96 milijuna kuna prometa.
Značajan promet, gotovo 53 milijuna kuna, bio je ostvaren i dionicom Ericssona Nikole Tesle. Cijena te dionice potonula je 22,95 posto, na 1.410 kuna, a u 'crni' petak pala je i na razinu od 1.300 kuna. Dionicom Atlantske plovidbe ostvareno je 48,6 milijuna kuna prometa, a cijena joj je pala 38,95 posto, na 1.130 kuna, dotaknuvši u jednom trenutku i 1.075 kuna. Dionicom Ine trgovalo se znatno manje nego inače, u visini od svega 6,3 milijuna kuna. Cijena joj se spustila 18,84 posto, na 2.150 kuna. U međuvremenu, Središnja depozitarna agencija izvijestila je da je u MOL-ovoj ponudi za preuzimanje Ine pohranjeno ukupno 2.215.469 dionica Ine, što predstavlja 22,15 posto dionica Ine. Mađarska kompanija će tako, s ranije kupljenih 25 posto plus jednu dionicu, imati ukupno 47,15 posto dionica Ine. Za pohranjene dionice dioničarima MOL treba isplatiti oko 6,2 milijarde kuna, a novac na računima dioničara očekuje se 17. listopada. Zbog izrazito negativnog sentimenta koji vlada na tržištu, fundamenti kompanija sada nemaju nikakvog značaja, kažu analitičari, ističući da su cijene dionica uvelike podcijenjene. Rizik za domaće tržište kapitala sada predstavlja i industrija otvorenih investicijskih fondova. Najnoviji podaci Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) pokazuju da je u rujnu neto imovina otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom smanjena za 15,83 posto, na 14,18 milijardi kuna.
Analitičari upozoravaju da će ovakve panične prodaje ulagača, kakve su zabilježene prošloga tjedna, imati dodatni negativni efekt na domaću fondovsku industriju. Kako ističu, povlačenjem svojih uloga tjeraju fondove da pošto-poto prodaju dionice iz svojih portfelja na burzi da bi mogli isplatiti ulagače. Stoga fondovi, ponajviše dionički i mješoviti, bilježe ovih dana pad vrijednosti svoje imovine. "Idućega tjedna poslovanje na Zagrebačkoj burzi ponajviše će ovisiti o novim vijestima koje će preko vikenda pristizati iz SAD-a i europskih zemalja, i to glede daljnjih očekivanja vezanih za globalnu financijsku krizu i uvođenja novih mjera od strane središnjih banaka vezanih za rješavanje te krize", kaže Korunić. (Banka.hr)
06.10.2008. Tromjesečni statistički izvještaj
Obrtnici i fizičke osobe koje imaju registriranu djelatnost te su obveznici poreza na dobit, prema Programu statističkih aktivnosti Republike Hrvatske 2008.-2012. (Narodne novine, br. 65/08.) te godišnjem provedbenom planu statističkih aktivnosti za 2008 (Narodne novine, br. 65/08.) i mišljenju FINE, obvezni su sastaviti i predati u FINI tromjesečni statistički izvještaj na obrascu TSI-POD (te godišnji financijski izvještaj na obrascu GFI-POD).
06.10.2008.
Ministarstvo turizma objavilo pozive za sufinanciranje projekata
Ministarstvo turizma objavilo je 01.10. nove javne pozive za sufinanciranje poticanja osnivanja poslovno interesnih udruženja (klastera) za potrebe turizma, kao i za dodjelu državnih potpora male vrijednosti programima i projektima za unapređenje kvalitete ugostiteljske industrije. Ministarstvo turizma sufinancira osnivanje klastera za potrebe turizma bespovratnim sredstvima do iznosa od 250 tisuća kuna po pojedinom korisniku. Na Javni poziv može se javiti predstavnik/voditelj međusobno povezanih gospodarskih subjekata i ostalih institucija, čiji je rezultat djelatnosti cjeloviti proizvod, grupa proizvoda ili usluga namijenjenih plasmanu u turizmu. Državnim potporama programima i projektima za unapređenje kvalitete ugostiteljske industrije, Ministarstvo turizma sufinancira programe i projekte, te izradu projektne dokumentacije usmjerene na aktivnosti poduzetnika u ugostiteljstvu radi stalnog poboljšanja kvalitete poslovanja i pružanja usluga uvođenjem inovacija, novih tehnologija i razvijanja konkurentnih prednosti, navodi se u priopćenju Ministarstva. Sredstva su namijenjena trgovačkim društvima i obrtima na području Hrvatske, a Ministarstvo turizma sufinancira programe do iznosa od 100 tisuća kuna. Oba su javna poziva otvorena tijekom ove godine, do iskorištenja sredstava, a najkasnije do 30. studenog 2008. godine.
01.10.2008.
Uvodi se obavezno plaćanje doprinosa na iznajmljivanje imovine
Doprinos će plaćati svi iznajmljivači koji su u prethodnoj godini zaradili više od 85 tisuća kuna. Prema novom Zakonu o doprinosima koji će na snagu stupiti u siječnju 2009. uvodi se plaćanje svih obveznih doprinosa na dohodak ili dobit od imovine za sve koji iznajmljuju svoju imovinu. Obavezni doprinosi plaćat će se mjesečno, a iznos će se kretati između 20 do 32 tisuće kuna. Plaćanje doprinosa dopalo bi sve osobe koje su u prethodnoj godini zaradile više od 85 tisuća kuna primitka ili na vlastiti zahtjev dohodak utvrđuju putem poslovnih knjiga. Osobe koje dohodak od imovine utvrđuju putem Porezne uprave, prema novom Zakonu o doprinosima nisu dužne plaćati doprinose. Protiv ovih odredbi pobunila se Udruga za zaštitu prava i interesa poreznih obveznika. Prema Udruzi, novi Zakon o doprinosima nije u duhu europskih standarda jer se vlasnik ne može socijalno osigurati putem imovine. Budući da će plaćanje doprinosa dopasti samo one koji dohodak od imovine utvrđuju putem poslovnih knjiga, ovdje se radi i o određenoj vrsti diskriminacije, navode iz Udruge.
29.09.2008.
Iz programa IPA Hrvatskoj 451 milijun eura
Prema strateškom planu od 2008. do 2010., prihvaćenom u Europskoj komisiji, pretpristupna strategija u Hrvatskoj koncentirat će se na izgradnju institucija, prekograničnu suradnju i za pripreme zemlje za uspješno sudjelovanje u kohezijskoj politici Europske unije kao i u politici ruralnog razvoja. Hrvatskoj će u tom razdoblju na raspolaganju biti 451,4 milijuna eura. O sposobnosti apsorpcije i razini organiziranosti ovisiti će hoće li se novac iskoristiti u većoj mjeri nego što je to danas slučaj. Sveukupna sredstva iz europskog proračuna stavljena na raspolaganje trima kandidatskim zemljama (Hrvatskoj, Makedoniji, Turskoj) te potencijalnim kandidatima (Albaniji, BiH, Crnoj Gori, Srbiji) iznose 4,47 milijarde eura. Najveći je unos pomoći - kanalizirane kroz sustav IPA (Instrument pretpristupone pomoći) - alociran Turskoj, 1,7 milijarde eura. Makedoniji je rezervirano 244 milijuna eura, Albaniji 245 milijuna eura, BiH 270 milijuna eura, Crnoj Gori 99,9, Srbiji 584, a Kosovu 359 milijuna eura. Neki programi su zajednički za regiju i spajaju više država, čemu je namijenjeno 458 milijuna eura. Europski se novac u Makedoniji ulaže u izgradnju institucija, Turskoj u razvoj demokracije i građanskog društva dok se u zemljama - potencijalnim kandidatima pomoć usmjerava prema izgradnji administrativnih kapaciteta i unapređenju pravne države. U Crnoj Gori, primjerice, krenuo je velik program razvoja ruralnih biznisa, a u BiH u osposobljavanja pogranične polciije. Glavna je svrha pomoći koncentrirati se na područja gdje se zemlje moraju brzo i uspješno poravnati sa striktnim europskim zakonima i poboljšati svakodnevicu građana. "Reformski put traži zamašan financijski napor čemu EK doprinosi svojom financijskom potporom“, komentirao je povjerenik za proširenje Olli Rehn. (Banka.hr)
29.09.2008.
Novosti iz saborskih klupa
Hrvatski sabor je donio Zakon o kreditnim institucijama, koji će od 1. siječnja 2009. zamijeniti sadašnji Zakon o bankama. Novim je zakonom, među ostalim, stopa adekvatnosti jamstvenog kapitala povećana s 10 na 12 posto, no ta će pravila na snagu stupiti tek od 1. srpnja.
Donesen je i Zakon o institucijama za elektronički novac, koje neće moći davati kredite, a morat će imati najmanje osam milijuna kuna temeljnog kapitala. Jednoglasno je prihvaćen Zakon o konačnosti namire u platnom sustavu, što bi trebalo isključiti rizik u platnim sustavima koji nastaje zbog insolventnosti.
Sabor je donio i novi Zakon o državnom inspektoratu te izmijenio Zakon o odvjetništvu pa će tu djelatnost u Hrvatskoj ubuduće moći obavljati i strani odvjetnici.
26.09.2008.
Prosječna plaća u Zagrebu u godini porasla 6,7%
Prosječna mjesečna neto plaća za srpanj u Zagrebu je iznosila 6.228 kuna, što je za 38 kuna ili 0,6 posto više nego za lipanj, objavio je Odjel za statistiku zagrebačkog Gradskog ureda za strategijsko planiranje razvoja grada. U odnosu na prosječnu plaću za srpanj prošle godine, zagrebačka neto plaća za sedmi ovogodišnji mjesec veća je za 389 kuna ili za 6,7 posto. Zaposleni u Zagrebu su za srpanj u odnosu na državni prosjek neto plaće (5.234 kune) primili u prosjeku 994 kune ili 19 posto više. Prosječna zagrebačka neto plaća za srpanj u gospodarstvu je iznosila 6.244 kune, a zaposleni u glavnom gradu u izvangospodarskim djelatnostima prosječno su za srpanj primili 6.191 kunu. Najveću prosječnu plaću za srpanj od 9.824 kune imali su zaposleni u zračnom prometu. Slijede zaposleni u računalnim i srodnim djelatnostima sa 9.074 kune te u proizvodnji namještaja i ostaloj prerađivačkoj industriji sa 8.954 kune. Neto plaću za srpanj veću od 8 tisuća kuna u Zagrebu imali su i zaposleni u proizvodnji RTV i komunikacijskih aparata i opreme (8.915 kuna), reguliranju i poboljšavanju poslovanja u gospodarstvu (8.316) i financijskom posredovanju osim osiguranja i mirovinskih fondova (8.053). Najmanju neto plaću u iznosu od 3.274 kune imali su zaposleni u proizvodnji odjeće, doradi i bojanju krzna. U preradi kože prosječna zagrebačka plaća za srpanj iznosila je 3.479 kuna, a u proizvodnji tekstila 3.550 kuna. Prosječna zagrebačka bruto plaća za srpanj u iznosu od 9.415 kuna veća je od lipanjske za 0,8 posto, a u odnosu na bruto plaću za srpanj 2007. veća je za 6,6 posto. (SEEbiz)
25.09.2008.
Prodaja robe ispod nabavne cijene može biti prekršaj
Novim Zakonom o trgovini (Narodne novine br. 87/08.) smatra se nepoštenim trgovanjem ako se roba proda ispod njezine nabavne vrijednosti s porezom na dodanu vrijednost (čl. 64. st. 1. al. 1.). Prekršajna kazna može biti do 250.000,00 kn za pravnu osobu, a za odgovornu osobu ili obrtnika do 15.000,00 kn. Zakon ne određuje slučajeve kada bi postojale iznimke u kojima se ovo ne bi smatralo prekršajem. S druge strane Zakon o zaštiti potrošača (Narodne novine br. 79/07. i 125/07.) dopušta sniženje i rasprodaje, ali ne uređuje da bi se to sniženje, rasprodaja ili akcijska prodaja moglo provesti ispod nabavne cijene s PDV-om. Knjiga popisa u trgovini na malo je i dalje u primjeni iako je najavljeno njeno ukidanje.
24.09.2008.
Potpora inovatorima radi pripreme inovacija
Gradsko Poglavarstvo Grada Zagreba raspisalo je natječaj za odobravanje potpora inovatorima radi pripreme inovacija za poduzetničko korištenje. Više o natječaju klikom na ovaj link: http://www.zagreb.hr/default.aspx?id=7656
24.09.2008. Novousvojeni zakoni u Republici Hrvatskoj
Zakoni koji su stupili na snagu tijekom srpnja 2008. godine:
-
Zakon o financijskom inspektoratu (Narodne novine br. 85/08.)
-
Zakon o osiguranju potraživanja radnika u slučaju stečaja poslodavca (Narodne novine, br. 86/08.)
-
Zakon o područjima posebne državne skrbi (Narodne novine, br. 86/08.)
-
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti na radu (Narodne novine, br. 86/08.) Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o obnovi i razvoju Grada Vukovara (Narodne novine, br. 80/08.)
-
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o brdsko-planinskim područjima (Narodne novine, br. 80/08.)
-
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o slobodnim zonama (Narodne novine, br. 85/08.)
Zakoni koji stupaju na snagu 1. siječnja 2009. godine:
18.09.2008. Novi zakon o trgovini
Nakon 20 godina važenja starog Zakona o trgovini i osam njegovih promjena u tom razdoblju, donesen je novi Zakon o trgovini. Novi Zakon o trgovini stupio je na snagu 2. kolovoza 2008., s kojim danom prestaje i važenje dosadašnjeg Zakona o trgovini. Iznimno, odredbe koje se odnose na radno vrijeme prodavaonica nedjeljom stupaju na snagu 1. siječnja 2009. Neke odredbe važe samo do dana prijema Republike Hrvatske u Europsku uniju, a odnose se na pojedinosti vezane uz izvoz i uvoz robe, te trgovinske zaštitne mehanizme, dok odredbe vezane uz osnivanje stranih predstavništva u RH i ograničenja obavljanja trgovine u propisanim slučajevima, od tog dana prestaju važiti samo za države članice Europske unije. (Narodne novine broj 87/08, br. 96/08, http://www.nn.hr/sluzbeni-list/sluzbeni/index.asp)
18.09.2008. Podsjetnik za izradu poslovnog plana poduzeća za 2009. godinu
Poslovni subjekti trebaju se pripremiti za izradu poslovnog plana za 2009. godinu. Pripreme podloge za izradu plana treba izvršiti već tijekom rujna, prije početka zadnjeg kvartala 2008. godine. Poslovni plan važan je dokument za sve poslovne subjetke, bez obzira na njihovu veličinu i djelatnost. Sastoji se od dva dijela i to: operativnog i financijskog plana. Plan je koristan dokument kako za interne tako i eksterne korisnike informacija. Sadrži ciljeve kao podlogu za poslovno odlučivanje i poslovne analize. (RIF, 09/08.)
18.09.2008. Osnovan Financijski inspektorat
U Narodnim novinama br. 85/2008 objavljan je Zakon o Financijskom inspektoratu koji je stupio na snagu 29.07.2008. Donošenjem Zakona stvorene su pretpostavke za preustroj Deviznog inspektorata. Postojeća uprava Devizni inspektorat prerast će u Financijski inspektorat s novim ustrojem, djelokrugom rada i ovlastima. Uz dosad postojeću nadležnost nadzora deviznog poslovanja novo nadzorno tijelo biti će nadležno i za kontrolu platnog prometa u zemlji, odnosno kunskog poslovanja, a naročito sveobuhvatnog nadzora na području pranja novca, odnosno o sprečavanju pranja novca. Osnivanjem Financijskog inspektorata uz novi Zakon o sprečavanju pranja novca stvara se pravna, tehnička i administrativna infrastruktura za praćenje i suzbijanje pranja novca.(Računovodstvo i porezi u praksi, 09/2008)